Vaša korpa je trenutno prazna!
Atlas
ATLAS je bio bog Titana koji je nosio nebo uvis. On je personifikovao kvalitet izdržljivosti (atlao).
Atlas je bio jedan od vođa Titana (Titana) u njihovom ratu protiv Zevsa i posle njihovog poraza bio je osuđen da nosi nebo na svojim plećima. Prema drugima, on je kasnije postavljen za čuvara stubova koji su držali zemlju i nebo odvojeno. Atlas je takođe bio bog koji je podučio čovečanstvo u umetnosti astronomije, alatu koji su koristili mornari u navigaciji i seljaci u merenju godišnjih doba. Ove uloge su se često kombinovale i Atlas postaje bog koji okreće nebo oko svoje ose, uzrokujući da se zvezde okreću.

Herakle (Herakle) je naišao na Titana tokom njegove potrage za zlatnim jabukama Hesperida. Pristao je da uzme nebo na svoja ramena dok Atlas donese jabuke. Heroj je takođe ubio Hesperijskog Drakona (Hesperskog zmaja), koji se na slikama koje su se bile nacrtane na vazi pojavljuje kao Titanov mučitelj, i sagradio dva velika stuba na krajevima zemlje, možda da bi Titana oslobodio njegovog rada.
U jednom kasnom mitu, Atlas je pretvoren u kamenu Atlas planinu od strane Perseja koristeći Gorgoninu glavu. Titan je takođe bio sazvežđe Klečera.
Enciklopedija Atlasa
ATLAS (Atlas), prema Hesiodu, sin Japeta i Klimene, i brat Menoetija, Prometeja i Epimeteja; prema Apolodoru, njegova majka se zvala Azija; i, prema Higinu, bio je sin Etera i Gaje.
Prema opisu Homerovih pesama, Atlas poznaje dubinu svih mora i nosi dugačke stubove koji se razdvajaju ili nose zemlju i nebo svuda okolo (amphis echousi). Hesiod samo kaže, da je nosio nebo glavom i rukama. U ovim odlomcima Atlas je opisan ili kao nosilac samoga neba, ili kao nosilac i neba i zemlje; a nekoliko savremenih naučnika bavilo se istraživanjem koji od ova dva pojma je bio prvobitni. Mnogo zavisi od značenja homerskog izraza amphis echousi; ako je značenje „stubovi koji drže odvojeno nebo i zemlju“, stubovi (planine) se moraju zamisliti kao negde na sredini površine zemlje; ali ako znače „medved ili oslonac svuda okolo“, mora se smatrati da čine obim zemlje, na kojoj očigledno počiva nebeski svod. U oba slučaja, značenje držanja odvojeno se podrazumeva. U homerovskom opisu Atlasa, ideja da je on nadljudsko ili božansko biće, sa ličnim postojanjem, izgleda pomešana sa idejom planine. Ideja o nebeskom Atlasu je, prema Letronu, puka personifikacija kosmografskog pojma, koji je proizašao iz pogleda koje su zastupali drevni ljudi o poštovanju prirode neba i njegovog odnosa prema zemlji; a takva personifikacija, kada je jednom uspostavljena, dalje se razvijala i lako povezivala sa drugim mitovima, poput onog o Titanima.
Tako je Atlas u grčkoj mitologiji opisan kao jedan od vođa Titana u njihovoj borbi sa Zevsom, a pošto je pobeđen, osuđen je na rad nošenja neba na glavi i rukama. Kasnija predanja još više iskrivljuju prvobitnu ideju, stavljajući na nju racionalistička tumačenja, i čine Atlasa čovekom koji je pretvoren u planinu. Tako Ovidije priča da mu je Persej došao i zatražio utočište, što mu je odbijeno, nakon čega ga je Persej, pomoću glave Meduze, promenio u goru Atlas, na kome je počivalo nebo sa svim svojim zvezdama. Drugi idu još dalje i predstavljaju Atlasa kao moćnog kralja, koji je posedovao veliko znanje o tokovima zvezda i koji je bio prvi koji je naučio ljude da nebo ima oblik globusa. Otuda je izraz da je nebo ležalo na njegovim ramenima smatran pukim figurativnim načinom govora. U početku se priča o Atlasu odnosila samo na jednu planinu, za koju se verovalo da postoji na krajnjoj granici zemlje; ali, kako se geografsko znanje širilo, ime Atlasa se prenosilo i na druga mesta, pa tako čitamo o Mauritancu, Italijanu, Arkadiju, pa čak i o Kavkazu, Atlasu.
Uobičajeno je, međutim, bilo mišljenje da je nebeski Atlas bio u severozapadnom delu Afrike, a planinski lanac u tom delu sveta do danas nosi ime Atlas. Za Atlasa se kaže da je bio otac Plejada od Plejone ili Hesperide, Hijada i Hesperida od Etre, i Enomaja i Maee od Sterope. Diona i Kalipso, i Hijas i Hesper, takođe se nazivaju njegovom decom. Atlas je naslikan od strane Panaena na parapetu koji okružuje statuu Zevsa olimpijca; na prsima Kipsela se video kako nosi nebo i drži u rukama zlatne jabuke Hesperida; a na Apolonovom prestolu u Amikli bio je takođe predstavljen.
TE′LAMON (Telamon). Prezime Atlasa, koje ga opisuje kao patnika ili nosioca neba.
Titani
Mitologija
