Ihtiokentauri

Fabule 197 (prev. Grant) (rimski mitograf C2. n.e.) :
„Venera [Aštarta]. Kaže se da je u reku Eufrat palo jaje divne veličine, koje je riba otkotrljala na obalu. Na njemu su sedeli golubovi, a kada se zagrejalo, izlegla je Venera [Afrodita], koja je bila kasnije nazvana sirijska boginja [Aštarte] Pošto je nadmašila ostale u pravdi i poštenju, po naklonosti Zevsa, ribe su stavljene u broj zvezda [kao sazvežđe Ribe], i zbog toga Sirijci ne jedu ni ribu ni golubove, smatrajući ih bogovima“.

Ihtiokentauri se javljaju u brojnim drevnim umetničkim delima. U jednom mozaiku iz Zeugme par riba-kentaura označenih Afros i Bitos nose zanat od školjke boginje Afrodite. Afros se možda smatrao njenim hraniteljskim ocem i izvorom njenog imena.

Par odgovarajućih skulptura u muzejima Luvra i Vatikana prikazuje ribe kentaure koje nose Seilen (Silen) pratioce boga Dionisa. Oni su bili deo grupe koja prikazuje mit o bogu kojeg je Likurgos (Likurg) oterao u more.

Triton i razni drugi morski bogovi ponekad su takođe bili prikazani u drevnim mozaicima kao morski kentauri.

Malo se zna o morskim bogovima Afrosu i Bitosu, osim onoga što nam grčka mitologija prenosi. Afros je ovde opisan kao prvi kralj morskih Afroja (Kartaginjana). Mozaik otkriven u Tunisu – u oblasti drevne Kartagine – potvrđuje ovu izjavu. Prikazuje par afričkih morskih bogova koji plivaju uz Posejdonovu kočiju – eponim ihtiokentauros Afros od Afroja i eponim dvorepi Triton iz libijskog jezera Tritonis. Drugi mozaik iz Pafosa na Kipru prikazuje morskog kentaura Bitosa kako nosi Nereis Tetiju u pratnji svojih sestara Doris i Galateje.

Morski bogovi

Mitologija

Horoskop