Gaja

GAJA (Geja) je bila iskonska boginja zemlje. Ona je bila jedna od primordijalnih elementarnih božanstava (protogenoi) rođenih u zoru stvaranja. Gaja je bila velika majka svega stvorenja – nebeski bogovi su potekli od nje kroz njen spoj sa Uranom (Nebo), bogovi mora iz njenog spoja sa Pontosom (More), Giganti (Divovi) iz njenog parenja sa Tartarosom (Jama) i smrtnim stvorenjima rođenim direktno iz njenog zemaljskog mesa.

Gaja je bila glavni antagonista nebeskih bogova. Prvo se pobunila protiv svog muža Uranosa (Neba) koji je zatvorio nekoliko njenih džinovskih sinova u njenoj utrobi. Kasnije, kada joj je njen sin Kronos (Kron) prkosio zatvorivši te iste sinove, ona je stala na stranu Zevsa u njegovoj pobuni. Konačno je došla u sukob sa Zevsom jer je bila ljuta zbog njegovog vezivanja njenih sinova Titana u Tartaros. Rodila je pleme Divova (Đinovi) i kasnije čudovište Tifeja da ga svrgnu, ali ni jedni ni drugi nisu uspeli u svojim pokušajima.

U drevnoj grčkoj kosmologiji zemlja je zamišljana kao ravan disk okružen rekom Okeanos (Okeanus), a odozgo okružen čvrstom nebeskom kupolom, a odozdo velikom jamom (ili inverznom kupolom) Tartaros. Zemlja je podupirala mora i planine na svojim grudima.

U grčkoj vaznoj slici Gaja je bila prikazana kao zrela, matronska žena koja se uzdiže iz zemlje, neodvojiva od svog rodnog elementa. U mozaičkoj umetnosti, ona se pojavljuje kao žena pune figure, ležeći na zemlji, često odevena u zeleno, a ponekad u pratnji trupa Karpoi (Carpi, Voće) i Horai (Horae, Godišnja doba).

Ona se pojavljuje u liku božanskog bića još u homerskim pesmama, jer čitamo u Ilijadi da su joj crne ovce bile žrtvovane i da su je prizivale osobe koje su se zaklele. Ona se dalje u Homerovim pesmama naziva majkom Erehteja i Titija., ona je bila prvo biće koje je nastalo ispred Haosa, pesak je iznedrio Uran i Pont. Od Urana je tada postala majka niza bića — Okeana, Koja, Kreja, Hiperiona, Japeta, Teje, Reje, Temide, Mnemozine, Fibe , Tetida, Kronos, Kiklopi, Bronti, Steropi, Arges, Kot, Brijarej i Giges. Ovu decu Gaje i Urana mrzeo je njihov otac (Uran), i zbog toga ih je Gaja sakrila u nedra zemlje; ali ona je napravila veliki gvozdeni srp, dala ga svojim sinovima i zamolila ih da se osvete svom ocu. Kronos je preuzeo zadatak i unakazio Urana. Kapljice krvi koje su padale sa njega na zemlju (Gaje), postale su seme Erinija , Divova i melijanske nimfe. Kasnije je Gaja postala, od Ponta, majka Nereja, Taume, Forkisa, Ketona i Euribije Osim ovih, međutim, iz nje su proizašla razna druga božanstva i čudovišta. Kako je Gaja bila izvor iz kojeg su proizašle pare koje proizvode božansko nadahnuće, ona se takođe smatrala proročkim božanstvom, a dobro je poznato da se verovalo da je Delfsko proročište u početku bilo u njenom posedu, a u Olimpiji je takođe imala proročište u ranim vremenima. Za to da je ova boginja pripadala theoi chthhinioi, nije potrebno dalje objašnjenje, pa se stoga često pominje tamo gde se na njih poziva. Prezimena i epiteti koji se daju Gaji se u većoj ili manjoj meri upućuju na njen karakter kao majke koja sve proizvodi i sve hrani, i stoga je Servije svrstava zajedno sa božanstvima koja predsedavaju brakom. Čini se da je njeno obožavanje bilo univerzalno među Grcima, a imala je hramove ili oltare u Atini, Sparti, Delfima, Olimpiji, Buri, Tegeji, Fliju i drugim mestima. Imamo izričite izjave koje potvrđuju postojanje statua Gaje u Grčkoj, ali nijedna nije došla do nas. U Patri je bila predstavljena u sedećem stavu, u Demetrinom hramu, a u Atini je takođe bila njena statua. Servije primećuje da je ona bila predstavljena ključem.

Iskonski bogovi

Mitologija

Horoskop